U radu objavljenom 2021. u Science, procjenjuje se da će, u okolnostima trenutne globalne klimatske politike, djeca rođena 2020. godine doživjeti dvostruko do sedmostruko povećanje učestalosti ekstremnih vremenskih događaja, osobito toplinskih valova, u poređenju s ljudima rođenima 1960. godine. Klimatske promjene pogađaju sve, cijelo čovječanstvo, samo što ne pogađaju sve jednako. Stanovništvo u ekvatorijalnom pojasu, ruralnim dijelovima te ostrvskim zemljama pogođeno je drastičnije, a kao i sve drugo, klimatske promjene nisu rodno neutralne, te se u sve prisutnijim kontekstima ekstremnih vremenskih prilika, prirodnih nesreća, epidemija i migracija stanovništva razotkriva da žene nose njihov veći teret.  Zaoštravanje klimatskih okolnosti okidač su za migracije, pri čemu obično muškarci prvi napuštaju svoje domove u manjim, ruralnim mjestima, ostavljajući žene na zemlji, da se bore s efektima suša, uragana, poplava. Kada su poplave pogodile Pakistan u jesen 2022, trećina zemlje je bila pod vodom. UNFPA je procijenio da 650 000 žena koje su se nalazile u tamošnjim područjima pogođenim poplavama treba pristup zdravstvenim uslugama za majke. 

Poplave i druge ekstremne vremenske prilike samo su jedan od efekata klimatskih promjena, a povećavaju rizik od epidemija, pogotovo kolere, tifusa, denge i malarije, kao i rizik od parazitskih bolesti poput šuge i vaški, posebno među djecom, a o djeci, kao što znamo, u većoj mjeri brinu žene. Majke su te koje su najteže pogođene ovakvim kriznim situacijama, te često ne mogu pružiti dovoljnu zdravstvenu skrb svojoj djeci. Čista voda potrebna za pripremu dohrane bebama, koje iz nekog razloga nisu na majčinom mlijeku, u situacijama suša ili poplava često nije dostupna, a žene su ponovo te koje se moraju nositi s ovim problemom i infekcijama uslijed kontaminirane vode ili čak smrću djece uslijed neuhranjenosti. Slike pakistanskih žena kako pokušavaju spasiti djecu, od kojih su neka novorođenčad, ne mogu nas ostaviti ravnodušnim, a gledano lokalnije, poplave na sjeveru BiH u decembru 2022, nakon stravičnih poplava u proljeće 2014, opomena su da niko i nigdje nije siguran od efekata ekstremnih vremenskih prilika i klimatskih promjena. 

Klimatski utjecaji

Izvještaj objavljen na Konferenciji o klimatskim promjenama u Bonnu iz juna 2022. objašnjava zašto žene često drugačije doživljavaju utjecaje klimatskih promjena od muškaraca, te naglašava ključnu ulogu koju žene igraju u odgovoru na klimatske promjene. “Klimatski utjecaji, posebno ekstremni vremenski događaji, utječu na uloge žena i muškaraca diljem svijeta, posebice u ruralnim područjima”, rekla je Fleur Newman, voditeljica rodnog tima pri UN-u za klimatske promjene.

Poljoprivreda je tradicionalno najvažniji sektor zapošljavanja za žene u zemljama s niskim i nižim srednjim dohotkom, a tokom razdoblja suše i jakih oborina, žene kao poljoprivrednice rade više kako bi osigurale prihode i resurse za svoje porodice. Djevojčice zato često moraju napustiti školu kako bi pomogle svojim majkama da se nose s povećanim teretom održavanja porodice. Istovremeno, nedostatak obrazovanja žene čini ovisnijima o njihovim porodicama i zajednicama te manje zapošljivim. Veća je vjerovatnoća da će žene ostati na zemlji da se brinu o usjevima i stoci. Žene imaju manje mogućnosti da se presele dalje od mjesta gdje su rođene, stoga su ranjivije u situacijama iznenadnih ekstremnih klimatskih događaja, kakve su bile poplave u Pakistanu 2010. i 2011. kao i one od ove godine. 

Ove ekstremne vremenske prilike dovode do raseljavanja. Prema Ujedinjenim narodima, 80 posto ljudi raseljenih zbog klimatskih promjena su žene. Žene u kampovima za raseljene žive u teškim uslovima i često doživljavaju različite oblike nasilja, od ucjena poput prostitucije u koju su prisiljene da bi se prehranile, do silovanja i drugih oblika fizičkog i seksualnog nasilja. Zdravstveni radnici iz područja Pakistana koja su bila pogođena poplavama, a s kojima su razgovarali istraživači s univerziteta Aga Khan, izvijestili su o porastu rodno zasnovanog nasilja i silovanja pod šatorima. Najčešće su žrtve bile žene koje su izašle iz svojih šatora da bi donijele vodu, drva za ogrjev ili obroke, ili da bi noću koristile toalet.

Prema podnesku Ženevskog centra za upravljanje sigurnosnim sektorom, žene su izloženije nasilju u područjima sukoba koja su također izložena većem riziku od ekstremnih vremenskih nepogoda: u Kolumbiji, Maliju i Jemenu žene i djevojke posebno su izložene riziku zbog kombinacije nepovoljnih utjecaja klimatskih promjena, degradacije okoliša i sukoba. Smanjenje prinosa i otežan život u ruralnim područjima koja su pod direktnim utjecajem klimatskih promjena uzrok su i veće učestalosti dječjih brakova i prodaje djevojčica, na koje se porodice odlučuju kako bi obezbijedile golu egzistenciju ili zaštitu. Ovakvi slučajevi identifikovani su u brojnim zemljama, na primjer u Bangladešu, Etiopiji i Keniji, gdje se koriste kao način da se osiguraju sredstva ili imovina. U tim zajednicama uobičajeno je i odvođenje djevojčica iz škole da pomažu u kućanstvu. 

Efekat klimatskih promjena na žene, ali i zajednice uopšte, potrebno je procjenjivati uzimajući u obzir društveni kontekst, kulturne oblike i pripadajuće norme, kao i stvarna svakodnevna ženska iskustva. Općenito, uputno je izbjegavati promatranje žena kao homogene skupine, ali ne treba zaboraviti da su baš žene isključene ili ograničene u donošenju važnih odluka svuda na svijetu. U isti mah, postoje dokazi da će žene češće donositi odluke koje će imati pozitivne efekte na ukupnu održivost nego muškaraci u istim okolnostima, bilo u vezi s njihovim prehrambenim ili prometnim navikama ili planiranjem ulaganja i proračuna, unutar i izvan kuće. Studija iz 2019. pokazala je da veća zastupljenost žena u parlamentu povezana sa strožijim klimatskim politikama što vodi manjim emisijama ugljičnog dioksida. To su razlozi zbog kojih pitanje klimatskih promjena po definiciji ima i rodnu perspektivu, jednako kao i klasnu i rasnu. 

U vezi s emisijama ugljičnog dioksida i klimatskim promjenama se često previđa da žene više vremena provode u kući, te su u područjima gdje struja nije dostupna ili je preskupa za zajednicu, žene te koje češće lože i posljedično više vremena provode izložene zagađenju zraka u zatvorenom prostoru. Ovo uključuje izloženost česticama čađi, ali i povećan rizik od trovanja ugljičnim monoksidom uslijed nepotpunog sagorijevanja goriva, najčešće zbog loše dizajniranih ložišta.

Također, ne treba misliti kako klimatske promjene i uništavanje okoliša pogađaju samo žene u ekvatorijalnom pojasu. Slobodna tumačenja dekarbonizacije i obnovljivih izvora energije na Zapadnom Balkanu često završavaju izgradnjom još jedne mini-hidrocentrale, kao izvora energije koji ne emitira ugljični dioksid. No, štetu pravi na druge načine. O tome kako mini-hidrocentrale utječu na lokalnu zajednicu i žene specifično, naučili smo od hrabrih žena Kruščice, koje su najglasnije ovdašnje borkinje za spas rijeka i protivnice devastacije okoliša, a i od brojnih drugih pokreta koji su se tokom posljednjih godina borili i bore protiv pojedinačnih projekata i generalnog pristupa. Žene Kruščice su i podsjetnik na činjenicu da su širom svijeta žene i ženske grupe po pravilu na prvim borbenim linijama za odbranu planete i izgradnju održivih svjetova. U katastrofama i ekstremnim situacijama, učestvuju u timovima za spašavanje, pomažu ljudima u potrebi i obavljaju brojne logističke i druge zadatke. 

Graditi bolji svijet

Brojne je stvari moguće uraditi odmah. Ulaganje u obrazovanje, u bolje opremljene učionice, stipendije i opremu, pogotovo u regijama naročito pogođenim efektima klimatskih promjena, možda bi moglo spriječiti porodice da prekinu obrazovanje djevojčica. Besplatno školovanje i poboljšan pristup školama u ruralnim sredinama, finansijska pomoć koja je porodicama dovoljna da puste djevojke da se školuju i da ih podstiču da se školuju vjerovatno bi imale određenog efekta. Potrebna je kontinuirana podrška djevojčicama i ženama u obrazovanju, posebno ženama koje studiraju, a željele bi nastaviti školovanje jer to može voditi njihovoj većoj zastupljenosti na mjestima odlučivanja i uticaja na politike. Druga centralna politika mora biti poboljšanje zdravstvene zaštite za žene, koje uključuje dostupnu i besplatnu kontracepciju i higijenske potrepštine, te siguran i besplatan abortus kako do prekida školovanja ne bi dolazilo zbog neplanirane trudnoće. 

U ekonomskoj domeni, ženama koje se bave poljoprivrednom proizvodnjom i obrtom može se pomoći i u plasiranju njihovih proizvoda stvarajući fair-trade krugove proizvodnje, prerade i otkupa sirovina i proizvoda, pri čemu se pod fair-trade zaista treba podrazumijevati fer plaćen rad žena i rad bez učešća djece. Upotreba tehnologije na pametan način – za irigaciju u sušnim područjima, za desalinizaciju vode i stvaranje vode koja može služiti zalijevanju usjeva, sistemi zaštite od poplava i kapaciteti za odgovor u kriznim situacijama, također su stvari u koje je nužno ulagati, ukoliko želimo izgraditi pravedniji svijet.

Dugoročni program ostaje zadatak. Globalno zagrijavanje i zaoštravanje klimatskih okolnosti posljedica su naraslog sistema proizvodnje koji počiva na beskonačnoj akumulaciji kapitala tj. na stalnom rastu proizvodnje i potrošnje koji je usko povezan sa rastom potrošnje fosilnih goriva i emisijom stakleničkih gasova. Suočavanje s tom činjenicom je preduslov svake obuhvatne intervencije u klimatski sunovrat koji nam prijeti kao generaciji, a onda i na posebne načine kao ženama.