Slušaj Žene

Andreja Dugandžić

kratka biografija

Andreja Dugandžić je producentica, istraživačica, feministkinja i samozatajna umjetnica. Živi u Sarajevu i radi u Crvenoj. Već dugi niz godina istražuje istoriju i nasljeđe ženskog antifašističkog pokreta u Jugoslaviji i bavi se njegovim umjetničkim i političkim aplikacijama. Kolažistica je i bivša performerka. Bila je jedna od članica legendarnog benda STARKE i ko-autorica projekta Black Water and her Daughter. Autoimunašica. Zanima se za domaćinstvo.  U zadnje vrijeme ponovo počinje da piše. 

Boriša Mraović

kratka biografija

Boriša Mraović je istraživač, urednik, i stručni programski saradnik u Udruženju Crvena. Obrazovao se u domenu psiholoških i društvenih nauka i ima bogato istraživačko iskustvo. Sa domaćim i stranim akademskim institucijama i organizacijama radio je istraživanja povezana sa problemima migracije, javne uprave, političkih institucija i učestvovanja, urbanog razvoja i planiranja, kulturne politike, istorije socijalizma, političke ekonomije, i ponešto je objavio na svaku od pomenutih tema. U raznim kapacitetima je radio na brojnim publicističkim i edukativnim projektima u oblasti kulture, društvene analize, političkog obrazovanja, arhitekture i urbanizma te savremene umjetnosti. Svaštaroš, nedisciplinovani istraživač, amater.

Tamara Šmidling

kratka biografija

Tamara Šmidling Rođena u Beogradu 1975. Odrastala u novobeogradskim blokovima prije nego što su isti postali vlažni san marketinških gurua. Prelazila rijeku uglavnom da bi išla na košarkaške utakmice i u bioskope. Granice nije prelazila dok nije odrasla. Studirala etnologiju i antropologiju. 2001. prešla važnu granicu i preselila se u Sarajevo na godinu dana. Ostala tamo punih sedamnaest godina. Radila sve i svašta, a tek ponešto od toga pomoglo joj je da preživljava i plaća račune. Interesovala se takođe za sve i svašta, a tek ponešto od toga preraslo je u pravu strast. Ne zna šta da odgovori kad je pitaju kako da je predstave. Feministkinja je, iako se često pita šta to danas tačno znači, aktivistkinja više nije, iako ponekad zažmiri na jedno oko kad je tako predstave. Voli da čita, piše, razgovara sa ljudima i istražuje. Trudi se da bude iskrena drugarica koja drži datu riječ i vjeruje u ljubav, drugarstvo, i, svemu uprkos, bolje sutra.

Kristina Ljevak

kristinaljevak.com

kratka biografija

Kristina Ljevak rođena je 15. juna 1980. u Sarajevu u znaku blizanca, s podznakom u biku i Mjesecom u raku. Za sve uspjehe i neuspjehepo njenom vjerovanju odgovoran je isključivo horoskop. Diplomirala je komparativnu književnost i završila Visoku školu novinarstva Media Plan. Imala je velike snove od kojih se malo koji ostvario. Novinarstvom se bavi od 2000. godine, one iste koja je bila vjesnik velikih promjena koje se nisu dogodile. Bila je urednica u medijima i izdavaštvu, glasnogovornica brojnih projekata u koje je istinski vjerovala ili su joj bili potrebni za preživljavanje. Najdosljednija je u ljubavi prema Zvonu kao oazi nezavisne umjetnost, feminizmu i LGBTI aktivizmu. I dalje vjeruje da ovo društvo ima potencijala da bude bolje, zbog toga je urednica podcasta “Slušaj žene” na portalu Feministika.ba.

Jelena Fužinato

https://jelenafuzinato.com

kratka biografija

Jelena Fužinato

Jelena Fužinato (1984, Prnjavor, BiH) je umjetničke studije započela na Akademiji umjetnosti u Banja Luci. Diplomirala je slikarstvo na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu 2009. godine. Od 2012. do 2015. pohađala je postdiplomske studije na Univerzitetu umjetnosti u Berlinu (Universität der Künste Berlin), na studijskom programu Umjetnost u kontekstu (Kunst im Kontext). Godine 2014. je pohađala program Curating, mediating and managing art na Odsjeku za vizuelne umjetnosti Univerziteta Aalto u Helsinkiju. 

Jelena radi kao slobodna umjetnica, uglavnom u Berlinu, povremeno i u Prnjavoru. Koristi medij crteža, filma i prostorne instalacije te niz aktivnosti i metoda kako bi istražila autoritarne odnose unutar institucija kao što su porodica, škole, muzeji i države. Fužinato se bavi stvarnim događajima, ali koristi spekulacije i fikciju u obradi i predstavljanju tema. Ovaj slojeviti pristup okuplja postojeće reference i fiktivne informacije u stvaranju novih metaforickih predstava. Njene Instalacije su često dugotrajni i multimedijalni projekti sa složenim ishodom koji ohrabruju gledaoce da razmotre odnose i mehanizme snaga upisane u prikazane slike. 

Radi i kao docentica u različitim umjetničkim i obrazovnim institucijama. 2021. imenovana je direktoricom programa kontinuiranog obrazovanja KontextSchule pri Institutu za umjetnost u kontekstu (Institut für Kunst im Kontext) na Univerzitetu umjetnosti u Berlinu

https://jelenafuzinato.com

kratka biografija

Alma Gačanin (Sarajevo, 23.11.1988. u 05:05 h) živi i radi kao umjetnica, bez obzira na posao koji obavlja u datom trenutku. Njen rad se bazira na istraživanju specifičnosti rada i prekarnosti pojedinih zanimanja za koje je pohađala profesionalne obuke i treninge. Master u edukaciji likovnih umjetnosti je stekla na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu na Nastavničkom odsjeku. Bavi se crtežom, performansom, fotografijom i videom. Posebno je zanima pozicija žene u kapitalizmu, biopolitika, teorija vrijednosti i socijalne reprodukcije. Dobitnica je nagrade za najbolju/eg umjetnicu/ka u BiH ZVONO 2022. Predstavljala je BiH na Bijenalu mladih Evrope i Mediterana, u Milanu 2015. Feministkinja je u privatnom životu i u ulogama koje igra kao umjetnica-radnica. U recentnom periodu radila je kao stjuardesa u Saudijskoj Arabiji, dotičući se direktno problema prekarijata i represivnog patrijarhata, propitujući dobar život kroz nešto što smatramo poslom iz snova. Trenutno radi na client facing poziciji za stranu kompaniju. Piše poeziju, te je objavljivala pjesme u časopisima, zbornicima i na internet portalima u BiH i regionu.

https://www.almagacanin.com/

Nataša Prljević

kratka biografija

Nataša Prljević je umjetnica čija praksa obuhvata kolaborativne i kolektivne feminističke metode rada spajajući eksperimentalne umjetničke prakse, institucionalnu transformaciju, i radikalnu pedagogiju. Polazeći od kolaža i asemblaža kao konceptualnih okvira, Prljević se fokusira na iscjeliteljski potencijal višeglasja koji nastaje u koliziji medija, dijaloga i zajednice. Jedna je od osnivačica transnacionalne platforme i otvorenog kolektiva HEKLER (New York,, Užice) koji njeguje kritičko i eksperimentalno ispitivanje gostoprimstva i konflikta ukrštajući umjetničke, pedagoške, izdavačke i organizacione strategije. 

Obrazovanje i radno iskustvo je stekla u Srbiji i SAD-u gdje trenutno radi kao part-time predavačica na New School/Parsons School of Art and Design i Brooklyn College. Radila je kao izvršna asistentica i kustosica na umjetničkom rezidencijalnom programu Residency Unlimited u New Yorku (2016–2019). Putanjama povreda, migracija, radoznalosti, prijateljstava, zaljubljenosti, sestrinstva, porodičnih i komšijskih odnosa, plaćenog i neplaćenog umjetničkog, kustoskog, producentskog i organizatorskog rada, uči, zamišlja i vjeruje u revolucije. Rođena 1986. u Titovom Užicu.

Milena Ivić

kratka biografija

Milena Ivić

Milena Ivić (1995, Novi Sad, Srbija) diplomirala je na Akademiji umjetnosti u Banjaluci. Kroz konceptualne i performativne strategije, ucrtavajući sopstvena iskustva kao i iskustva pretkinja iz majčinske linije, preispituje uticaj kulture i okruženja na formiranje ženske uloge unutar političkih, etnonacionalnih i religijskih konstrukta. Okupiranjem pozicije autoriteta teži da dekonstruiše iluziju da on ne postoji i da imamo potpuno pravo da djelujemo slobodno. Objedinjuje provokativan, društveno angažovan i subverzivan pristup savremenoj umjetnosti. 

Godine 2019. nagrađena je od MSURS-a za najbolji rad na završnoj izložbi Likovnog odsjeka AUBL. Tekst “Čišćenje kao kazna“, nastao unutar radionice pisanja kritike, nagrađuje časopis Bona 2020. godine. Iste godine, njenu prvu samostalnu izložbu u banjalučkoj Galeriji Plus – studiju slučaju, site specific instalaciju “Šta da radimo sa svom ovom slobodom?” MSURS cenzuriše i uklanja. Sa grupom prijateljica pokreće inicijativu SOBA zamišljenu kao tačku povezivanja umjetnica/ka, aktivistkinja/a, teoretičarki/a i izvođačica/a. Fokusirana je na organizovanje događaja, a krajnji cilj je stvaranje otvorenog ateljea (fizičkog prostora za rad i razmjenu) za novi horizontalni model povezivanja koji je fleksibilan i pristupačan, nasuprot krutom, vertikalnom, hijerarhizovanom modelu sa institucijom na vrhu. Trenutno je na master studijima na odsjeku intermedijalnih umjetnosti na banjalučkoj Akademiji. Živi i radi u Banjaluci.

Mario Kikaš

kratka biografija

Mario Kikaš je rođen u Mostaru 1987. godine. Doktorand je kulturne sociologije na Univerzitetu Nord u Norveškoj. Bavi se temama iz historije i sociologije rada. Kao predavač sudjelovao je u više neformalnih obrazovnih programa u organizaciji Centra za ženske studije Zagreb, Udruženja za kulturu i umjetnost Crvena, Kustoskog kolektiva BLOK te Baze za radničku inicijativu i demokratizaciju. Redovno objavljuje tekstove i političke komentare u regionalnim medijima. 

Lana Bastašić

kratka biografija

Lana Bastašić rođena je 1986. u Zagrebu, SFRJ. Jedna je od osnivača Škole književnosti Bloom u Barseloni. Napisala je zbirke priča Trajni pigmenti, Vatrometi i Mliječni zubi, zbirku poezije Naivni triptih o Bosni i umiranju, knjigu za djecu Nastja crta sunce, dnevnik Crveni kofer i roman Uhvati zeca. Dobitnica je mnogih regionalnih nagrada za kratku priču uključujući nagrade Ulaznica, Zija Dizdarević i Karver: Odakle zovem. Dobitnica je nagrade za prvu knjigu u ediciji Prvenac SKC Kragujevac i nagrade za prvu knjigu poezije na festivalu Dani poezije u Zaječaru. Osvojila je prvu nagradu Kamernog teatra 55 u Sarajevu za dramu Bajka koju idiot priča i nagradu Targa Centro UNESCO za poeziju. Njen prvi roman, Uhvati zeca, bio je uvršten u najuži izbor za NIN-ovu nagradu. Roman je osvojio nagradu Evropske Unije za književnost, Međunarodnu nagradu Latisana u Italiji, te bio nominovan za Međunarodnu dablinsku nagradu kao i Evropsku nagradu u Holandiji. Preveden je na 20 jezika.

Maša Seničić

kratka biografija

Maša Seničić (rođena u Beogradu, 1990, tada još uvijek SFRJ) posvećena je u svom radu višestrukim oblicima teksta, od poetskih, preko novinarskih i esejističkih, do akademskih. Diplomirala je dramaturgiju i završila master studije Teorije dramskih umetnosti i medija na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu, gdje trenutno pohađa doktorske naučne studije iz iste oblasti (sa fokusom na studije sjećanja i nove medije), dok takođe učestvuje u nastavi. Seničič je bila dio raznorodnih lokalnih i međunarodnih projekata: kao autorica, moderatorica i koordinatorica na filmu, filmskim festivalima i radionicama; kao dramaturginja i spisateljica, u pozorištu i na radiju; kao glavna urednica i novinarka, u medijima i pri raznorodnim publikacijama. Ko-selektorica je programa Hrabri Balkan (Festival autorskog filma, Beograd), jedna od osnivača i programska direktorica udruženja Filmkultura, te mentorica edukativnih programa ove i drugih inicijativa. Poezija i proza prevođene su joj na oko deset jezika i objavljivane u lokalnim, regionalnim i međunarodnim književnim časopisima, u zbornicima, u antologijama i na online portalima. Za svoju prvu zbirku pjesama, Okean, dobila je nagradu Mladi Dis za 2015. godinu, dok je njena druga knjiga poezije, Povremena poput vikend-naselja (Treći Trg, 2019) osvojila priznanje Dušan Vasiljev. Seničić je trenutno fokusirana na interdisciplinarne projekte koji uporište imaju u poetsko-eksperimentalnom pristupu tekstu; neki od njih realizovani su kao samostalna izložba (Zlatna obala, 2020) ili kao dio kolektivnih izlaganja/izdanja (Kulturni centar Beograda, Institute of Network Cultures, Muzej Jugoslavije i drugi). Knjiga je zanima i kao struktura i kao štampani objekat.

Olga Dimitrijević

kratka biografija

Olga Dimitrijević, rođena 1984. u Beogradu, SFRJ. Napisala drame Moja ti, Narodna drama, Radnici umiru pevajući, Ja često sanjam revoluciju, Samo da se pozdravimo, Drama o kraju sveta… Autorica predstava Crvena ljubav po romanu Aleksandre Kolontaj, Svet bez žena i Sloboda je najskuplja kapitalistička reč (sa Majom Pelević), Lepa Brena prodžekt (sa Vladimirom Aleksićem), Lounli plenet (sa grupom autora), Radio Šabac. Dramaturginja na brojnim predstavama u zemlji i inostranstvu i dobitnica nekoliko nagrada za svoj rad. Učesnica Međunarodnog foruma Teatartrefena 2019. Živi i radi između Beograda i Rijeke. Često sanja revoluciju.

Davorka Turk

kratka biografija

Davorka Turk

Alma Midžić

kratka biografija

Alma Midžić, rođena 1984. godine u Bihaću. Živi i radi.

Danijela Dugandžić

kratka biografija

Danijela Dugandžić Žena koja uživa povezivati, otkrivati i djelovati unutar različitih društvenih polja, polazeći uvijek iz feminističkih vrijednosti i solidarnosti. Za nju, feminizam je način življenja i bivanja sa drugima. U različitim ulogama koje je život nametnuo, uspjela je naučiti ponešto o politici, feminizmu, drugarstvu, učestvovanju, djelovanju, akciji, strasti, borbi, kolaborativnom radu, umjetnosti, produkciji, te biti, tragati, razgovarati, učiti i dijeliti znanje. Jedna je od osnivačica Udruženja za kulturu i umjetnost CRVENA i članica feminističkog kustoskog kolektiva Red Mined. Sarajka, rođena 1976. u Mariboru, Jugoslavija.

Lala Raščić

www.lalarascic.com

kratka biografija

Lala Raščić (rođena 1977. u Sarajevu, BIH) diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu i pohađala je poslijediplomski rezidencijalni program pri Rijksakademie u Amsterdamu. Raščić je suvremena umjetnica koja kroz video performanse, žive izvedbe, instalacije, objekte, i crtež istražuje različite obrasce materijalne i nematerijalne kulture u građenju narativa. Njezini interesi istovremeno su usmjereni ka suvremenim i povijesnim pripovjedačkim praksama, složenim sustavima proizvodnje znanja, kao i folklornim formama i mitologiji. Njezin rad nastanjuje prostor između koncepta i teatralnosti, često konfrontirajući oblike visoke kulture sa popularno-medijskim i tradicionalnim kulturnim izričajima kroz kritičku, poglavito feminističku, poziciju. Uopćeno, njezin rad obuhvaća pitanja estetike, feminizma, historizacije i umjetničke produkcije kroz kontinuirane, interdisciplinarne, i modularne projekte. Utemeljena u narativnom i bazirana na subverziji civilizacijskih općih mjesta Raščić istražuje transformativni potencijal istih u kontekstu suvremenih ontologija i nestabilnih realnosti. Kroz insistirajuće propitivanje autoriteta govora, znanja i činjenja, u njezinom radu—bilo to recitiranje monologa ili posvećivanje zanatskoj praksi—izvedba je uvijek emancipatorni čin. Raščić aktivno izlaže u regiji i internacionalno od 1998. na nizu samostalnih i skupnih izložbi. Boravila je na rezidencijalnim programima pri Museumsquartier, Q21, Beč; Platform Garanti, Istanbul;  KulturKontakt, Beč; i Cite des Arts, Pariz. Raščić je dobitnica nagrada Future of Europe, Leipzig; prve otkupne nagrade T-HT i MSU, Zagreb, a bila je i finalistica HenkelArtAward. Od 2009. do 2017. je bila članica kolektiva Good Children Gallery iz New Orleansa. Članica je HDLU-a i HZSU-a u Zagrebu i organizacije CRVENA sa kojima administrira i vodi rezidencijalni program Nona Residency u svom ateljeu u Sarajevu.

Fuada Milisavljević Miller

kratka biografija

Fuada Milisavljević Miller je ekonomistica sa specijalizacijom u ekonomskom, regionalnom i poslovnom planiranju. Rođena je u Sarajevu 1962. godine, studirala je ekonomiju u Zagrebu, Ljubljani i Parizu. Do 1990. je radila kao saradnica Sektora za društveno-ekonomsko planiranje Zavoda za planiranje razvoja Grada Sarajeva. Od 1991. godine živi u SAD-u. Tamo je radila je kao ekonomistica i konsultantica za brojne privatne kompanije i javne institucije i bila je dugogodišnja saradnica Kalifornijskog državnog Univerziteta, Monterey Bay kao stručnjakinja iz prakse. Od 2019. godine je u penziji. Nema slobodnog vremena ali ima svo vrijeme. Piše, priča, puši, psuje. Živi s drugom u kolibi pored jezera, ima psa, dvije mačke, djecu i unuke.

Udruženje za kulturu
i umjetnost - CRVENA
www.crvena.ba

Udruženje za kulturu
i umjetnost - CRVENA

KONTAKT

Ukoliko te već nismo kontaktirali, a želiš da daš svoj doprinos, molim te da nam pišeš na uredništvo@feministika.ba