Drage čitateljice i čitatelji, 

donosimo vam seriju intervjua sa umjetnicama i kulturnim radnicama, od Sarajeva do Mexico Cityja, o feminizmu i umjetnosti danas.

Pitale smo ih gdje smo to danas, koje nas teme još uvijek pokreću i ZAŠTO, s kojim pitanjima i problemima se i DALJE suočavamo, šta je vidljivo u mainstream umjetničkim praksama, a šta NE, koje FEMINISTIČKE UMJETNICE su nam snaga i inspiracija, te KUDA i KAKO trebamo zajednički nastaviti dalje…

Marija Ratković piše i ima neke škole. Najviše voli žensko pismo, zato uči francuski. Omiljena boja lihtroza.

Marginalno.

Feminizam pruža ključni teorijski i politički osnov a u umetnosti i drugoj produkciji se proširuje i na metodologije rada i raspodele.

Uticaji populizma i desnih politika u mainstreamu problem su za feminizam i druge progresivne politike.

Milica Tomić – Sigurnost u putu jer se bavi prisustvom politika koje su aktuelne u ratu. Marina Marković – Arrangements problematizuje odnos umetničkog sveta i umetnice – prinudu i želju. Lala Raščić – Prokleta brana jer problematizuje tradiciju, sadašnjost i istražuje nematerijalnu baštinu karakterističnu za žene. Anastasija Pavić – bavi se bioumetnošću. Iva Nenić – istražuje žene guslarke. Mira Drljević – stvaralaštvo u 50tim, problematizovanjr sećanja na SFRJ u književnosti. Maša Seničić – geografija u poeziji. Dijala Hasanbegović – trauma žensko iskustvo u poeziji. Frida Filipović – zaboravljena književnica i scenaristkinja koja se bavi pitanjem progresivnih politika. Margareta Kern – pitanje ekonomskih migracija i ženskih radničkih arhiva. Milica Prokić – logori za žene, ženska istoriografija (Sv Grgur).

Subverzivne tehnike parazitiranja na mainstream tokovima (podkasti, mreže, ženski časopisi) jer svako prisustvo u javnosti može da pomogne prevazilaženje trajno marginalne pozicije.

Pitanje od milion dolara, postojaće sve dok živimo u podčinjenosti i borimo se za glas.

Pozdravljam inicijativu. Žao mi je sto nisam više umetnica navela iz svih oblasti.