Drage čitateljice i čitatelji, 

donosimo vam seriju intervjua sa umjetnicama i kulturnim radnicama, od Sarajeva do Mexico Cityja, o feminizmu i umjetnosti danas.

Pitale smo ih gdje smo to danas, koje nas teme još uvijek pokreću i ZAŠTO, s kojim pitanjima i problemima se i DALJE suočavamo, šta je vidljivo u mainstream umjetničkim praksama, a šta NE, koje FEMINISTIČKE UMJETNICE su nam snaga i inspiracija, te KUDA i KAKO trebamo zajednički nastaviti dalje…

Brigita Miloš je docentica na Odsjeku za kulturalne studije Filozofskog fakulteta u Rijeci. Bavi se rodnostudijskim temama, feminizmom, studijima tijela i književnošću. Članica je Centra za ženske studije pri Filozofskom fakultetu u Rijeci.

Mislim da feminizam/feminizmi utječu na suvremenu umjetnost kako u smislu umjetničkog stvaranja, tako i u smislu praćenja, produkcije, kuriranja, promišjanja umjetnosti. Također, feminizam/zmi i umjetnost odigrali su važnu šire socijalnu ulogu pokretima poput #metoo i/ili sličnim inačicama na lokalnim i regionalnim razinama.

Kako predajem kolegije koji se tiču rodnih identiteta, tako je moj cjelokupni radni angažman vezan za feministička pitanja i prijepore. Također, u svom istraživačkom radu nastojim koristiti aspekte feminističke epistemologije, etike, principe uključivosti i intersekcionalnosti. Želim iskoristiti priliku i spomenuti zanimljivi pilot-projekt na kojem sudjelujem skupa s kustosicom Muzeja modern I suvremene umjetnosti u Rijeci, Ksenijom Orelj, kulturno radnicom Jelenom Androić i studenticama završne godine Diplomskog studija kulturologije. Naše studentice, uz mentorstvo kolegica, pripremaju izložbu nazvanu “Soba užitaka” a koju su pripremile iz radova koji se nalaze u fundusu Muzeja. Vjerujem da će izložba biti zanimljiva publici, a posebice stoga što perspektiva kojom je osmišljena nije strogo kunsthistoričarska, već je i kulturološka i feministička. Važno mi je reći i to da su vrijednost ove pilot-suradnje prepoznali Dekan Filozofskog fakulteta, prof. dr. sc. Aleksandar Mijatović i ravnateljica Muzeja moderne i suvremena umjetnosti Branka Benčić te potpisali sporazum o suradnji dvaju institucija kojim ćemo nastaviti raditi na novim načinima promišljanja umjetnosti, kao i na novim perspektivama na feminizam ili rodne studije.

Ključnim izazovom feminističkim nastojanjima današnjice vidim širi društveni kontekst (retradicionalizacija, ekstremizacija, seksizam, šovinizam, ksenofobija…). Također, post-backlash period u kojem živimo čini mi se zahthevan povijesni trenutak za feminzam/zme.

Važno je, vjerujem, u ovom odgovoru spomenuti doajenke feminističke umjetnosti poput Marine Abramović i Sanje Iveković. Umjetnice mlađih generacija čije sam radove imala priliku upoznati su Nina Kamenjarin, Franka Zec, Tena Grgić…

Vjerujem u obrazovanje kao temelj društva, pa tako i u obrazovanje o feminističkim umjetnicama i umjetničkim praksama koje mijenjaju pejzaž poimanja umjetnosti.

Imam veliku vjeru u umjetnost i umjetnice/umjetnike kao nositelje/ice i kreatorice/e novih značenja. Mišljenja sam da je upravo područje umjetnosti ono koje može kvalitativno i kvantitativno doprinijeti širenju emancipacijskih poruka, ono koje može realizirati izuzetno važnu imagologiju novih svjetova.

Hvala najljepša na ovom istraživanju!