U četvrtak (10. oktobra 2024.) u Zemaljskom muzeju BiH, bit će upriličeno svečano otvaranje samostalne izložbe istaknute bosanskohercegovačke umjetnice Lale Raščić pod nazivom “Počimalja”.

POČIMALJA (10. 10. 2024. – 10. 11. 2024.) –  Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine (Sarajevo)

Umjetnica: Lala Raščić

Kustosica: Ana Dević / WHW

Produkcija: Ana Kovačić i Lala Raščić

Organizacija i koprodukcija: Što, kako i za koga / WHW, Zagreb i Zemaljski Muzej BiH, Sarajevo

Posjet izložbi je besplatan uz kupljenu muzejsku kartu.

Program uz izložbu je besplatan.

Radovi umjetnice Lale Raščić predstavljaju jedan od najzanimljivijih autorskih opusa domaćih, međunarodno prepoznatih umjetnica srednje generacije. Samostalna izložba POČIMALJA u Zemaljskom Muzeju BiH u Sarajevu proširena je verzija njezine izložbe Smijeh Meduze u produkciji WHW-a iz 2022. u Galeriji Nova u Zagrebu. Uz internacionalno izlagane radove iz ciklusa GORGO, sarajevska publika ima priliku doživjeti novo-reproducirane elemente projekta POČIMALJA, u formatu performativne, audiovizualne instalacije, uz bogat popratni program javnih događaja koji uključuje i jedinstven događaj kolektivnog tepsijanja: Summit tepsijašica. U ambijentu Zemaljskog muzeja, spajajući antički mit i lokalni folklor, Raščić gradi vizualno poetičan i semantički nabijen narativ o oslobađanju i otporu – egzoneraciji od tradicije. 

Sarajevska izložba proteže se u dva izložbena prostora Zemaljskog muzeja. Projekt POČIMALJA (2022. –) izložen je u paviljonu Etnološke zbirke, a u paviljonu Prirodoslovnih nauka, u prostoriji kolokvijalno nazvanoj „Zmijarnik“ izložen je ciklus GORGO usredotočen na antički mit o Gorgoni Meduzi – obezglavljenoj drevnoj ktonskoj božici sa zmijama umjesto kose. Okosnica za GORGO je video performans, izvedba za kameru, u kojem umjetnica navlači bakreni oklop kojega je izradila žena-kazandžijka. Koncept počiva na premisi Meduzinog ponovnog spajanja s njezinom odrubljenom glavom. Koristeći mitološke reference, Raščić kroz projekt problematizira normalizirano nasilje u antičkom mitu. Iz ciklusa GORGO, uz video, izloženi su artefakti i dokumentacija koja prati re-mitizaciju Meduzinog lika u njenom novom osnaženom, osvetničkom obličju.

Taktilnost interakcije bakra i tijela proteže se na projekt POČIMALJA koji se temelji na umjetničinom istraživanju regionalne folklorne, ženske, glazbene prakse – „tepsijanja“. Tepsijanje je praksa pjevanja uz ručno okretanje bakrenog pladnja koje i danas prakticiraju uglavnom žene. Poteklo iz izrazito patrijarhalnih sredina, tepsijanje je omogućilo javno žensko muziciranje. Iz folklora, Raščić posuđuje termin „počimalja“, koji označava ženu koja otpočinje pjesmu, da bi joj se druge pridružile u višeglasju. Pomoću pažljivo oblikovanih umjetničkih objekata, slika, kolaža, crteža, zvučnih i video elemenata, postav izložbe gradi kompleksnu imerzivnu instalaciju koja slojeviti povijesni prostor Zemaljskog Muzeja BiH pretvara u svojevrsni laboratorij/Wunderkabinett. POČIMALJA je inovativan primjer interpretacije tradicije suvremenim umjetničkim jezikom i metodama. Praksu tepsijanja Raščić tumači kao autentični izričaj potisnutog ženskog subjektiviteta i proto-feminističku gestu. Kontinuirano umjetničko istraživanje, koje Raščić naziva „Egzoneracija tradicije“, izučava tradicionalne forme i kritički se postavlja prema idejama folklora i folklorizacije kao sredstvima re-patrijarhalizacije i neo-retradicionalizacije društva, te promišlja evoluciju tradicionalnih formi oslobađajući ih od normiranog kulturnog konteksta. 

Dok se u folklornim koreografijama tepsijanje održava velikim dijelom zbog svoje vizualne privlačnosti i radi jednostavnosti izvedbe, u POČIMALJI se umjetnica fokusira na akustičke specifičnosti te prakse, ali i na zaključke, prethodna istraživanja i terenski rad etnomuzikologa i folklorista, poglavito rad austrijskog etnomuzikologa Franza Födermayra. Vlastito iskustvo tepsijanja Lala Raščić usvaja i doživljava u suradnji s tepsijašicom Azrom Pondro, a polje istraživanja širi u dijalogu s muzičarom Damirom Imamovićem, etnomuzikoliozima prof. Ivom Nenić, prof. Tamarom Karačom i prof. Markom Kölblom, tehničarom zvuka Hrvojem Nikšićem, programerom Branimirom Štivićem i bliskom suradnjom s kazandžijkom Nerminom Bebom Alić, između ostalih. Tu vrstu transgeneracijskog i transmedijalnog povezivanja različitih aktera unutra umjetničkog projekta čine i umjetnicu Lalu Raščić „počimaljom“ – onom koja otpočinje proces suradnje i zajedničkog rada koji se potom dodatno usložnjava u polifoniju glasova različitih sudionika. Dodatna aktivacija izložbe postiže se u popratnom sadržaju koji obuhvaća seriju javnih događaja koji uključuju vodstva kroz izložbu, mini-konferenciju i jedinstvenu živu izvedbu.

Opsežan katalog-monografija projekta POČIMALJA koji sumira projekt i donosi prve prijevode rijetkih tekstova o tepsijanju s njemačkog na naše jezike u pripremi je u izdanju Muzeja suvremene umjetnosti Zagreb.

PROGRAM:

 

SUBOTA, 12. 10. 2024.

12h: SUMMIT TEPSIJAŠICA

Performans, 30 min

Jedinstvena muzičko-scenska izvedba kolektivnog tepsijanja uz tepsijašice iz Sarajeva i okolice. Pozivaju se svi koji žele bučiti s nama da ponesu tepsije.

Izvode: Azra Pondro, Lala Raščić. Zerina Sadiković, Neira Kabaš, Lamija Kabaš

Režija: Lala Raščić
Koordinacija: Azra Pondro
Oblikovanje zvuka: Hrvoje Nikšić
Uz podršku KUD Baščaršija, Sarajevo

 

13h: MINI-KONFERENCIJA

Neformalna okrugla konferencijska forma oko mini stola uz osvježavajući razgovor o temi folklora, roda i de-kolonijalizacije znanja u kontekstu izložbe POČIMALJA.

Govornici: 

Damir Imamović – Muzička akademija Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo

prof. Marko Kölbl – Univerzitet za muziku i izvedbenu umjetnost, Beč

prof. Iva Nenić – Fakultet muzičke umjetnosti, Beograd

Uvod: Zanin Berbić – Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine

 

SUBOTA, 26. 10. 2024.

Program je organiziran u suradnji s Muzikološkim društvom FBiH, u okviru 14. internacionalnog simpozija „Muzika u društvu“

12h: VOĐENA POSJETA IZLOŽBI

Publiku kroz izložbu vode umjetnica Lala Raščić i gošća.

 

13h: RAZGOVOR SA UMJETNICOM 

Damir Imamović razgovara sa Lalom Raščić o izložbi, procesu i metodama njezine šire umjetničke prakse, uz uvodnu riječ “kume“ projekta POČIMALJA, prof. Tamare Karače sa Muzičke akademije Univerziteta u Sarajevu.

—

Lala Raščić multimedijska je umjetnica rođena 1977. u Sarajevu, živi i radi u Zagrebu i Sarajevu. Raščić je studirala na ALU Zagreb i pohađala poslijediplomski program Rijksakademie u Amsterdamu. Izlaže u regiji i internacionalno od 1998. na nizu samostalnih i skupnih izložbi. U radu koristi različite obrasce materijalne i nematerijalne kulture u građenju narativa koji se manifestiraju u video performansima, živim izvedbama, audio-vizualnim projektima, instalacijama, objektima i crtežima. Njezini interesi usmjereni su prema suvremenim i povijesnim pripovjedačkim praksama i usmenim tradicijama. Radovi nastanjuju prostor između koncepta i teatralnosti, uključujući nastupe i programe tijekom izložbi. Samostalne izložbe uključuju Smijeh Meduze, Galerija Nova, Zagreb (2022.), The More Tongues You Silence the More They Talk, Roda Sten, Gothenburg (2021.); GORGO, Acadiana Center for the Arts, Lafayette, SAD (2019.); Eumenide, Museo Lapidarium, Novigrad i Galerija Waldinger, Osijek (2018); Evil Earth, Kulturni centar Tobačna 001, Ljubljana (2015.); How to do Things With Words, ŠKUC, Ljubljana (2014). i Whatever the Object, GfZK, Leipzig (2013.). Grupne izložbe uključuju Manifesta 14, Priština (2022.); Bigger Than Myself, MAXXI, Rim (2021.), Not Fully Human Not Human at All, Kadist, Pariz (2021.), Exhibit A, MGML, Ljubljana (2019.); Bez anestezije, 54. zagrebački salon (2019.). Među ostalim, Raščić boravila je na rezidencijalnim programima u Q21, Beč; Platform Garanti, Istanbul; KulturKontakt, Beč; i Cite des Arts, Pariz. Raščić je bila finalistica HenkelArtAward (2014) i Young Visual Artist Award Radoslav Putar (2006.), a dobitnica je nagrada Future of Europe, Leipzig (2013.), prve otkupne nagrade T-HT i MSU, Zagreb (2007) i Young Visual Artist Award Zvono za BiH (2006.). Članica je HDLU-a i HZSU-a, od 2009. do 2017. bila je članica kolektiva Good Children Gallery u New Orleansu, a kao članica organizacije CRVENA vodi i administrira artist-in-residence program u vlastitom ateljeu u Sarajevu.